fbInstagram

ODRŽAN OKRUGLI STO NA TEMU BEZBEDNOSTI LETENJA

Problem školovanja vazduhoplovaca u našoj zemlji, nesreće sa fatalnim ishodima, pokretanje zajedničkih inicijativa za uvođenje određenih vazduhoplovnih prostora, kao i donošenje podzakonskih akata koji regulišu vazduhoplovni život u Srbiji – bile su samo neke od tema o kojima se diskutovalo na okruglom stolu u organizaciji Vazduhoplovnog saveza Srbije (VSS).

REŠAVANjE NEBESKIH PROBLEMA

Problem školovanja vazduhoplovaca u našoj zemlji, nesreće sa fatalnim ishodima, pokretanje zajedničkih inicijativa za uvođenje određenih vazduhoplovnih prostora, kao i donošenje podzakonskih akata koji regulišu vazduhoplovni život u Srbiji – bile su samo neke od tema o kojima se diskutovalo na okruglom stolu u organizaciji Vazduhoplovnog saveza Srbije (VSS). „Bezbednost u slobodnom i takmičarskom letenju na sportskim aerodromima i drugim letelištima“ bila je zajednička tema oko koje su se pored predstavnika VSS, okupili i partneri iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, predstavnici Sportskog saveza Srbije, Direktorata civilnog vazduhoplovstva, Kontrole leta kao i predstavnici 30 aeroklubova iz Srbije. Ovaj okrugli sto organizovan je u okviru projekta A3-NET iz IPA Adriatik programa, čiji je glavni cilj uvezivanje malih aerodroma u jadranskom regionu.

Željko Ovuka, generalni sekretar VSS, ukazao je na probleme u sportskom i rekreativnom letenju, kao i specifičnosti različitih vazduhoplovnih sportova. „Institucije države se moraju uključiti u rešavanje nagomilanih problema u sportskom vazduhoplovstvu, pre svega donošenjem podzakonskih akata na osnovu Zakona o vazdušnom saobraćaju, donetom 2010. godine. Raspodela i organizacija vazdušnog prostora nije u skladu sa potrebama male sportske avijacije i ako se ta pitanja ne reše, ne može se ni očekivati dolazak turista i poslovnog sveta koji poseduje male letelice, a takvih je u Evropi na desetine hiljada. Srbija i prestonica Beograd imaju veliki potencijal, ali samo ukoliko se prethodno zajedničkim snagama prevaziđu postojeći problemi,“ istakao je Željko Ovuka. „Po pitanju bezbednosti u sportskom vazduhoplovstvu zaključeno je da svi relevantni faktori, počev od Direktorata civilnog vazduhoplovstava i VSS, moraju zajednički raditi na pitanjima školovanja vazduhoplovnih stručnjaka, izdavanja dozvola, registracijama terena za letenje. Činjenica je da u sportskom vazduhoplovstvu postoji nesrazmeran broj nesreća, koje se mogu preduprediti isključivo edukacijom,“ dodao je Ovuka.

Dosadašnja iskustva i uočene nedostatke u letenju sportsko-turističke avijacije u vazdušnom prostoru Srbije, predstavio je Nebojša Radisavljević, specijalista kontrole letenja Odeljenja Terminalne aerodromske kontrole. On je istakao problem i posledice postojanja samo dva međunarodna aerodroma u Srbiji – Beograd i Niš, što dovodi do toga da ukoliko avion leti na relaciji, na primer, Nikšić – Kraljevo, najpre mora da svrati na jedan od ova dva aerodroma (Beograd ili Niš), pa tek onda da se vrati i sleti u Kraljevu. „Najvažnije je da sve inicijative u rešavanju problema sportskog, turističkog i poslovnog vazduhoplovstva u Republici Srbiji moraju da potiču od vas korisnika našeg vazdušnog prostora i to na institucijalni način, preko VSS-a prema Ministarstvu saobraćaja, Ministarstvu odbrane, Ministarstvu privrede, MUP-u, a pre svega Direktoratu civilnog vazduhoplovstva Republike Srbije,“ istakao je Nebojša Radosavljević.

Marija Petrović iz DCV-a, vazduhoplovni inspektor i proverivač u Odeljenju aerodroma, iznela je probleme registracije aerodroma i letelištima na teritoriji Srbije. Njen kolega Trivo Jokanović, savetnik i vazduhoplovni inspektor u Odeljenju vazduhoplovnog osoblja, bavio se temom vazduhoplovnog obrazovanja i ponašanja (tzv. airmanship).

Na sastanku je istaknuto da je DCV ove godine izdao novi pravilnik o aerodromima i letelištima, koji definiše načine registracije aerodroma, kategorizacije aerodroma, potrebnu infrastrukturu na aeroromu i sl. Vazduhoplovni savez Srbije je u saradnji sa DCV-om doneo pravilnike o padobranstvu, paraglajdingu, ultralakom letenju, čemu su umnogome doprineli članovi komisija VSS-a, ljudi koji su svaki dan na terenu i dobro poznaju sport i koji su volonterski svoje vreme posvetili izradi tih pravilnika. Zaključeno je treba da se napravi zona za paraglajdere, ali da to mora da krene kao inicijativa od VSS ili klubova, jer to ne može pokrenuti regulator. Istaknut je i problem sa ispitima, kao što je zastarelost ispitnih pitanja koja često služe samo za formalno dobijanje dozvole, a ne za stvarnu proveru znanja kandidata u DCV-u.

Jedan od partnera na projektu A3-NET iz IPA Adriatik programa, Roman Medved iz Boveca iz Slovenije izneo je iskustvo sa njihovim aerodromom i plan integracije sportskog aerodroma u strategiju razvoja opštine Bovec. U okviru projekta, do sada je održan niz aktivnosti VSS – sastanci u Livnu i Bovecu, pripremljene dve studije izvodljivosti za aerodrom Lisičiji Jarak u Beogradu, organizovano takmičenje u paraglajdingu „Knjaževac Open“ i organizovana Generalna konferencija Svetske vazduhoplovne federacije u Beogradu. Plan je da VSS, kroz projekat, uključi sportski aerodrom Lisičiji Jarak u strategiju razvoja Beograda i čitavog regiona.

{vsig}okrugli_sto|width=640|height=480{/vsig}

{vsig_c}0|IMG_9127.jpg|{/vsig_c}

{vsig_c}0|IMG_9154.JPG|{/vsig_c}
{vsig}58padprvenstvo|width=640|height=480{/vsig}
{vsig_c}0|Ucesnici Drzavnog prvenstva.jpg|Ucesnici Drzavnog prvenstva{/vsig_c} {vsig_c}0|Predsednik Vazduhoplovnog saveza Srbije - Labud Bulatovic.jpg|Predsednik Vazduhoplovnog saveza Srbije - Labud Bulatovic{/vsig_c} {vsig_c}0|Predsednik Sportskog saveza Srbije - Dane Korica.jpg|Predsednik Sportskog saveza Srbije - Dane Korica{/vsig_c}
{vsig_c}0|Pobednici u generalnom pojedinacnom plasmanu.jpg|Pobednici u generalnom pojedinacnom plasmanu{/vsig_c}
{vsig_c}0|Pobednici skokova na cilj u pojedinacnom plasmanu.jpg|Pobednici skokova na cilj u pojedinacnom plasmanu{/vsig_c}
{vsig_c}0|Otvaranje Drzavnog prvenstva u padobranstvu.jpg|Otvaranje Drzavnog prvenstva u padobranstvu{/vsig_c}
{vsig_c}0|Ljubisa Naumovic, AK Nasa Krila - Paracin.jpg|Ljubisa Naumovic, AK Nasa Krila - Paracin{/vsig_c}Figurativni skokovi predstavljaju individualni slobodan pad u kojem se takmičari ocenjuju od strane sudija koliko brzo i precizno mogu da izvedu unapred zadati komplet elemenata. Serija elemenata se sastoji od levog zaokreta od 360 stepeni, desnog zaokreta od 360 stepeni i salta unazad. Ovaj niz elemenata je potrebno izvesti 2 puta. Meri se vreme za koje je zadati komplet urađen, pa se od toga oduzimaju kazne za pogrešno izvedene elemente. Ova disciplina zahteva visok nivo znanja i kontrole tela u slobodnom padu, pri brzinama od 200 do 250 km/h.

fer play2014